U Hrvatskoj, prema procjenama, godišnje oko devet tisuća ljudi doživi srčani zastoj izvan bolnice. Nakon iznenadnog srčanog zastoja mozak može preživjeti samo tri do pet minuta bez kisika. To je mnogo manje vremena nego što prođe do dolaska Hitne medicinske pomoći. Zbog toga danas od deset žrtava srčanog zastoja preživi samo jedna. Građani su kod 60-80 % slučajeva svjedocima srčanoga zastoja i ako odmah započnu s oživljavanjem mogućnost za preživljavanje i potpun neurološki oporavak žrtve srčanoga zastoja povećava se za 2 do 4 puta.
Europsko vijeće za reanimatologiju (ERC-European Resuscitation Council) od 2013. godine obilježava 16. listopada kao "Europski dan oživljavanja srca", a 2015. godine Svjetska zdravstvena organizacija podržala je kampanju "Djeca spašavaju živote".
Ove godine je inicijativa Europskog kao i srodnih stručnih društava iz cijelog svijeta prerasla u globalnu akciju "Svjetski dan oživljavanja" koja će se tradicionalno obilježiti u organizaciji Hrvatskog društva za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora.
Akcija je obilježena i Zadru, na Narodnom trgu gdje su zaposlenici Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije građanima demonstrirali BLS te korištenje AED-ova.

Od 21 potpisnika ugovora, 13 je domova zdravlja i osam zavoda za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave. Ukupno je dodijeljeno 28 ugovora.

U Ministarstvu zdravstva u ponedjeljak su svečano uručeni Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru projekta "Specijalističko usavršavanje doktora medicine" iz Europskog socijalnog fonda, a riječ je o 82 milijuna kuna za 21 dom zdravlja i zavoda za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave čime će se financirati i 76 specijalizanta na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Cijeli članak pročitajte ovdje

Piše AVŠ

Foto Jure Mišković / Cropix

Postoji nekoliko poslova koji se uvijek nađu na listi najstresnijih zanimanja. Pa i ovaj, naš, novinarski često se spominje u tom kontekstu. Ali, ono s čime se oni svakodnevno nose na svom poslu, gdje u jednoj smjeni i po nekoliko puta spašavaju ljudski život, teško da se može s bilo čime usporediti. Oni su djelatnici hitne medicinske pomoći. O njima i njihovu poslu rijetko se i nedovoljno govori. Skromni, požrtvovni i samozatajni uvijek su negdje u sjeni zdravstvenog sustava iako su svakodnevno, zapravo, heroji na prvoj "životnoj" liniji. Unatoč tome, Snježana i Dijana nikada ne bi mijenjale svoj posao u hitnoj službi za bilo koji drugi.

- Nikad - govore nam uglas, s najvećom sigurnošću koju možete zamisliti. Snježana Matijević voditeljica je u ninskoj ispostavi Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, u ovoj službi radi sedam godina, a njezina kolegica Dijana Bušljeta Jusup, voditeljica ispostave Posedarje, čak 13 godina.

Zašto ga nikad ne bi mijenjale? Zato što je ovo najbolji i najteži posao na svijetu, točnije bi bilo reći, najčasniji i najsvetiji. Ulazite u najgore moguće situacije i puno puta, kada vam protokol nalaže da zaštitite sebe i svoju ekipu, idete srcem, do kraja. Nevjerojatna snaga uđe u vas tada. Mi smo kraj čovjeka u najtežim situacijama u njegovu životu, sav stres koji oni prolaze, prolazimo i mi s njima iako smo profesionalci. Nemamo nikakvu psihološku potporu, to je problem sustava. Ali, borimo se sami s time. Kad je ishod priče sretan, mi smo presretni i to nas ispunjava. To je ono zašto se ovaj posao voli i radi. Na ružne ishode nikada se nećemo naviknuti, jer kad na to oguglaš, znači da više nisi čovjek. Svjesni smo da ne možemo sve pacijente spasiti, naučite s tim živjeti svakodnevno, ali, i mi smo samo ljudi - govore nam ove dvije medicinske sestre.

Obje rade u timu 2, što znači da svakodnevno voze vozilo Hitne pomoći i pružaju prvu pomoć unesrećenima. U počecima, kada je krenuo novi model rada s takvim timom bez liječnika, u kojemu jedna sestra ili tehničar vozi kola Hitne, dok druga u kabini pomaže unesrećenom, bilo je svakakvih situacija i komentara. Danas su već toliko uigrane da je, kaže nam ravnatelj Zavoda, dr. Predrag Orlović, puno manje prometnih nesreća otkako su žene preuzele volan vozila hitne.

- To je živa istina, mi vam rušimo predrasude - smiju se Dijana i Snježana. Žene su opreznije i bez problema mogu raditi više stvari odjednom. A to je za rad u Hitnoj, gdje smjene traju po 12 sati, ključno.

Njih dvije bile su dio ekipe koja je srednjoškolcima iz zadarske Strukovne škole jučer demonstrirala kako pružiti prvu pomoć kad ih život dovede u takvu situaciju. Čak i na običnoj demonstraciji, u kojoj su sudjelovali liječnici, sestre i tehničari zadarskog Zavoda, odmah primijetite koliko je ekipa uigrana, profesionalna i složna.

- Jedina je razlika što uživo sve ovo izgleda puno brže i dramatičnije. Od trenutka dojave, mi već u automobilu do mjesta nesreće imamo plan za sve moguće situacije. Na intervenciji ne trebamo niti pričati, komuniciramo pogledom jer se točno zna tko što radi. Nakon svake intervencije puno međusobno razgovaramo jer vas nitko, ni muž ni majka, ne može toliko razmjeti koliko kolegica ili kolega s kojim ste maloprije spašavali nečiji život. I to vam je zapravo naša psihoterapija - govore nam ove sestre.

Zavod za Hitnu medicinu Zadarske županije ima devet ispostava i 250 djelatnika. Nedavno, prije početka turističke sezone, 30 ljudi iz zadarskog Zavoda položilo je ITLS tečaj traume s odličnim rezultatima, stalno se izdvajaju sredstva za edukacije i pojačavanje punktova za ljeto, jer oni najbolje znaju što ih čeka. Ljeti, svaki punkt po jednoj smjeni u prosjeku ima po 12 intervencija. I to zahtjevnih.

- Kad se sjetimo vremena kada nismo imali niti za uniforme ili defibrilatore u kolima, lijepo je reći da danas imamo svu potrebu opremu i da se stalno ulaže, u znanje, opremu i u aparaturu. Imamo sreću da je naš ravnatelj, dr. Orlović, i sam liječnik koji je radio ovaj posao u hitnoći, i najbolje zna kakav je ovo posao i koliko je edukacija važna. S druge strane, i naša glavna sestra Grozdana Babić educira nas da, prije svega, budemo dobri i susretljivi ljudi u svim mogućim situacijama. Kad imate ovakav tim, koji svakodnevno funkcionira kao obitelj, onda je i stres ovakvog posla lakše nositi - iskreno će Dijana i Snježana.

KAD ČUJETE SIRENE...Ne blokirajte nam prolaz!
Njih dvije sa svime na kraj mogu izaći, i sa stresom i sa težinom posla, ali jedno nikako da se popravi: vozačka kultura na našim cestama. Najgore tek dolazi, sada s ljetnom sezonom. Zato su, ovako javno, uputile jednu malu molbu:
- Sirene i rotacije nikada ne palimo bez veze. Kad čujete vozilo Hitne, znajte da je nečiji život u pitanju. I zato nemojte kočiti i stajati na cesti, jer onda i mi iza vas moramo stati, nego se lagano dajte u stranu. Ako to niste u mogućnosti, ako vas ne možemo preteći, nastavite voziti da nam ne blokirate put. To je i razlog zašto radimo ove edukacije po školama, trudimo se senzibilizirati mlade, ne samo za pružanje prve pomoći nego i kulturu općenito. Da sutra budu odgovorni građani i odgovorni vozači – poručuju Snježana i Dijana.

Izvor: https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar-plus/clanak/id/544550/upoznajte-heroje-s-prve-zivotne-linije

Gotovo 4.000 djelatnika hitne medicinske službe koji svakodnevno skrbe o građanima u trenucima kada im je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje, proslavilo je danas Nacionalni dan HMS-a. Velik broj njih okupio se u Šibeniku na središnjem obilježavanju Nacionalnog dana HMS-a, a pridružili su im se izaslanik predsjednice RH i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnica Branka Juričev-Martinčev, izaslanik Vlade RH i ministra zdravstva, državni tajnik Željko Plazonić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević, gradonačelnik Šibenika Željko Burić i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić.
„Djelatnici HMS-a su kamen temeljac današnjeg modernog sustava hitne medicine“, istaknula je danas na svečanoj akademiji u šibenskom Hrvatskom narodnom kazalištu ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu te im zahvalila što svojim svakodnevnim radom unapređuju razinu kvalitete hitne medicinske usluge u korist građana i svih posjetitelja RH. Ovom prigodom najavila je i provedbu projekata važnih za daljnji razvoj hrvatskog sustava hitne medicine, uključujući uspostavu pomorskog HMS-a brzim brodovima i projekt kontinuiranog usavršavanja radnika u djelatnosti hitne medicine koji će se financirati sredstvima iz Europskih strukturnih fondova te projekt uspostave hitne helikopterske medicinske službe.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu tijekom 2017. godine izvanbolnički HMS imao je ukupno 800 tisuća intervencija, dok je bolnički HMS zbrinuo 600 tisuća pacijenata. Ovi podaci ukazuju na veliku odgovornost djelatnika HMS-a koji su, stoga, obilježavanje Nacionalnog dana HMS-a u Krešimirovom gradu započeli edukacijskim programima kojima su građane informirali o djelokrugu rada HMS-a te ih upoznali s jednostavnim vještinama pružanja pomoći kojima mogu „kupiti vrijeme“ ozlijeđenoj ili oboljeloj osobi do dolaska tima HMS-a i tako doprinijeti njenom boljem zdravstvenom ishodu.
Hrvatski sabor je 2013. godine 30. travanj proglasio Nacionalnim danom HMS-a čime se Hrvatska pridružila nizu svjetskih zemalja koje nastoje senzibilizirati javnost o važnostima i specifičnostima ove iznimno odgovorne i teške djelatnosti. Središnje obilježavanje Nacionalnog dana HMS-a održalo se pod pokroviteljstvom Predsjednice RH, Ministarstva zdravstva RH, Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije

.

Povodom obilježavanja nacionalnog dana Hitne medicinske službe,  djelatnici ispostave Kali bili su posjeti DV Lastavica u Sutomišćuci na otoku Ugljanu. Na poziv tete Branke koja je htjela djeci približiti osoblje HMS-e, djelatnici u sastavu dr. Lucija Knežević Žumbar, medicinske sestre Marta Pervan i Zorana Mičić kao i medicinski tehničar Stjepan Babić proveli su ugodno jednosatno druženje s predškolskom skupinom dječjeg vrtića. Djeca su bila oduševljena svakolikom opremom i vozilom, dok su im djelatnici kroz igru pokušavali prikazati posao HMS-e te ih educirati kako i kad nazvati 194. Nadamo se da smo bar malo uspjeli.

ZADAR
ITLS je neprofitna globalna organizacija posvećena prevenciji smrti i nastanka invalidnosti uslijed traume. ITLS napredni tečaj je intenzivan trodnevni tečaj sa sveobuhvatnim pristupom znanju i vještinama zbrinjavanja ozlijeđenih osoba namjenjan liječnicima i medicinskim sestrama/ medicinskim tehničarima.
S ponosom možemo reći kako smo 1. zavod za hitnu medicinu u Hrvatskoj koji je organizirao napredni tečaj u svojoj Županiji.
Tečaj je održan od 20. do 22. travnja 2018. u prostorijama Tehničke i strukovne škole u Zadru, a samom tečaju je pristupilo 30 zaposlenika Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, od toga 13 liječnika te 17 sestara/tehničara.
Cijeli tečaj je protekao u radnoj i ugodnoj atmosferi.

Ovim putem se zahvaljujemo samoj organizaciji ITLS Hrvatska te ravnatelju Strukovne škole gospodinu Tihomiru Tomčiću.

27.03.2018. godine Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije potpisao je Ugovor za bespovratna sredstva koja su mu dodijeljena u okviru Poziva Specijalističko usavršavanje doktora medicine koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa ''Učinkoviti ljudski potencijali'' za razdoblje 2014.- 2020. godine za projekt naziva ''Specijalističko usavršavanje doktora medicine Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije''. Projekt financira Europska unija 100% iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 1.412.084,79 HRK.
Projekt je započeo s provedbom u ožujku 2018., te će provedba projekta trajati 66 mjeseci.
Cilj projekta je poboljšanje pristupa visokokvalitetnim uslugama hitne medicine povećanjem broja specijalizacija iz hitne medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite čime će korisnicima zdravstvenih usluga biti osigurana visokokvalitetna, dostupnija i ravnomjernija hitna medicinska skrb na području Zadarske županije.
Očekivani rezultati projekta su završen program Specijalističkog usavršavanja doktora hitne medicine, poslijediplomski studij te položen specijalistički ispit iz djelatnosti hitne medicine te promoviran projekt u skladu s pravilima o promidžbi i vidljivosti EU projekata.

Projektni prijedlog ''Specijalističko usavršavanje doktora medicine Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije'', koji je pripremljen i prijavljen uz tehničku podršku Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE, odabran je za financiranje u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga Specijalističko usavršavanje doktora medicine.
Oko 1.400.000 kn dobit će Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije za specijalističko usavršavanje doktora hitne medicine. Riječ je o bespovratnim sredstvima kojima će se financirati jedna specijalizacija iz hitne medicine. U okviru ovog projekta osigurat će se sredstva za plaće specijalizantice te troškove specijalističkog usavršavanja. Provedba projekta trajat će 66 mjeseci.
„Cilj ovog projekta je poboljšanje pristupa visokokvalitetnim uslugama hitne medicine i to kroz povećanje broja specijalizacija iz hitne medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite čime će korisnicima zdravstvenih usluga biti osigurana visokokvalitetna, dostupnija i ravnomjernija skrb na području naše Županije.“ - izjavio je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, Predrag Orlović.
Sredstva su odobrena u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga ''Specijalističko usavršavanje doktora medicine'' koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa ''Učinkoviti ljudski potencijali'' za razdoblje 2014.- 2020. godine.
27. ožujka 2018. godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava čiji su potpisnici Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije, Ministarstvo zdravstva kao Posredničko tijelo razine 1 te Hrvatski zavod za zapošljavanje kao posredničko tijelo razine 2.

Povodom programa educiranja predškolske djece o djelatnostima hitne službe, generacija predškolaca dječjeg vratića Bubamara, posjetila je Hitnu službu u Benkovcu. Koliko su i jesu li djeca uživala, što ih je najviše zanimalo te je li strah od doktora konačno nestao, doznali smo u razgovoru s Grozdanom Babić.

- Djeca su prije svega bila oduševljenja, jer im je ovo bio prvi doticaj s hitnom službom te upoznavanjem doktora i medicinskih sestara, a da djeca nisu bolesna. Time su djeca bila opuštena i jako zainteresirana za gledanje i istraživanje opreme s kojom doktori rade na terenu. Nakon što smo upalili plavo svjetlo(rotirku) na vozilu hitne, djeca su bila malo preplašena, ali su se ubrzo opustila, te im je postalo toliko zanimljivo da su jedni druge učili čemu što služi, onako ponosni jer su oni naučili nešto novo, – rekla nam je Grozdana Babić

Uzimajući u obzir sigurnost i zaštitu djece važno ih je kvalitetno educirati i pripremiti kako bi mogli učinkovito reagirati u situacijama koje zahtijevaju pružanje prve pomoći njima samima, drugoj djeci ili odraslima.

Gotovo 4.000 djelatnika hitne medicinske službe koji svakodnevno skrbe o građanima u trenucima kada im je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje, proslavilo je danas Nacionalni dan HMS-a. Velik broj njih okupio se u Šibeniku na središnjem obilježavanju Nacionalnog dana HMS-a, a pridružili su im se izaslanik predsjednice RH i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnica Branka Juričev-Martinčev, izaslanik Vlade RH i ministra zdravstva, državni tajnik Željko Plazonić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević, gradonačelnik Šibenika Željko Burić i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić.
„Djelatnici HMS-a su kamen temeljac današnjeg modernog sustava hitne medicine“, istaknula je danas na svečanoj akademiji u šibenskom Hrvatskom narodnom kazalištu ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu te im zahvalila što svojim svakodnevnim radom unapređuju razinu kvalitete hitne medicinske usluge u korist građana i svih posjetitelja RH. Ovom prigodom najavila je i provedbu projekata važnih za daljnji razvoj hrvatskog sustava hitne medicine, uključujući uspostavu pomorskog HMS-a brzim brodovima i projekt kontinuiranog usavršavanja radnika u djelatnosti hitne medicine koji će se financirati sredstvima iz Europskih strukturnih fondova te projekt uspostave hitne helikopterske medicinske službe.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu tijekom 2017. godine izvanbolnički HMS imao je ukupno 800 tisuća intervencija, dok je bolnički HMS zbrinuo 600 tisuća pacijenata. Ovi podaci ukazuju na veliku odgovornost djelatnika HMS-a koji su, stoga, obilježavanje Nacionalnog dana HMS-a u Krešimirovom gradu započeli edukacijskim programima kojima su građane informirali o djelokrugu rada HMS-a te ih upoznali s jednostavnim vještinama pružanja pomoći kojima mogu „kupiti vrijeme“ ozlijeđenoj ili oboljeloj osobi do dolaska tima HMS-a i tako doprinijeti njenom boljem zdravstvenom ishodu.
Hrvatski sabor je 2013. godine 30. travanj proglasio Nacionalnim danom HMS-a čime se Hrvatska pridružila nizu svjetskih zemalja koje nastoje senzibilizirati javnost o važnostima i specifičnostima ove iznimno odgovorne i teške djelatnosti. Središnje obilježavanje Nacionalnog dana HMS-a održalo se pod pokroviteljstvom Predsjednice RH, Ministarstva zdravstva RH, Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije

.

Povodom obilježavanja nacionalnog dana Hitne medicinske službe,  djelatnici ispostave Kali bili su posjeti DV Lastavica u Sutomišćuci na otoku Ugljanu. Na poziv tete Branke koja je htjela djeci približiti osoblje HMS-e, djelatnici u sastavu dr. Lucija Knežević Žumbar, medicinske sestre Marta Pervan i Zorana Mičić kao i medicinski tehničar Stjepan Babić proveli su ugodno jednosatno druženje s predškolskom skupinom dječjeg vrtića. Djeca su bila oduševljena svakolikom opremom i vozilom, dok su im djelatnici kroz igru pokušavali prikazati posao HMS-e te ih educirati kako i kad nazvati 194. Nadamo se da smo bar malo uspjeli.

ZADAR
ITLS je neprofitna globalna organizacija posvećena prevenciji smrti i nastanka invalidnosti uslijed traume. ITLS napredni tečaj je intenzivan trodnevni tečaj sa sveobuhvatnim pristupom znanju i vještinama zbrinjavanja ozlijeđenih osoba namjenjan liječnicima i medicinskim sestrama/ medicinskim tehničarima.
S ponosom možemo reći kako smo 1. zavod za hitnu medicinu u Hrvatskoj koji je organizirao napredni tečaj u svojoj Županiji.
Tečaj je održan od 20. do 22. travnja 2018. u prostorijama Tehničke i strukovne škole u Zadru, a samom tečaju je pristupilo 30 zaposlenika Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, od toga 13 liječnika te 17 sestara/tehničara.
Cijeli tečaj je protekao u radnoj i ugodnoj atmosferi.

Ovim putem se zahvaljujemo samoj organizaciji ITLS Hrvatska te ravnatelju Strukovne škole gospodinu Tihomiru Tomčiću.

27.03.2018. godine Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije potpisao je Ugovor za bespovratna sredstva koja su mu dodijeljena u okviru Poziva Specijalističko usavršavanje doktora medicine koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa ''Učinkoviti ljudski potencijali'' za razdoblje 2014.- 2020. godine za projekt naziva ''Specijalističko usavršavanje doktora medicine Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije''. Projekt financira Europska unija 100% iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 1.412.084,79 HRK.
Projekt je započeo s provedbom u ožujku 2018., te će provedba projekta trajati 66 mjeseci.
Cilj projekta je poboljšanje pristupa visokokvalitetnim uslugama hitne medicine povećanjem broja specijalizacija iz hitne medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite čime će korisnicima zdravstvenih usluga biti osigurana visokokvalitetna, dostupnija i ravnomjernija hitna medicinska skrb na području Zadarske županije.
Očekivani rezultati projekta su završen program Specijalističkog usavršavanja doktora hitne medicine, poslijediplomski studij te položen specijalistički ispit iz djelatnosti hitne medicine te promoviran projekt u skladu s pravilima o promidžbi i vidljivosti EU projekata.

Projektni prijedlog ''Specijalističko usavršavanje doktora medicine Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije'', koji je pripremljen i prijavljen uz tehničku podršku Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE, odabran je za financiranje u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga Specijalističko usavršavanje doktora medicine.
Oko 1.400.000 kn dobit će Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije za specijalističko usavršavanje doktora hitne medicine. Riječ je o bespovratnim sredstvima kojima će se financirati jedna specijalizacija iz hitne medicine. U okviru ovog projekta osigurat će se sredstva za plaće specijalizantice te troškove specijalističkog usavršavanja. Provedba projekta trajat će 66 mjeseci.
„Cilj ovog projekta je poboljšanje pristupa visokokvalitetnim uslugama hitne medicine i to kroz povećanje broja specijalizacija iz hitne medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite čime će korisnicima zdravstvenih usluga biti osigurana visokokvalitetna, dostupnija i ravnomjernija skrb na području naše Županije.“ - izjavio je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, Predrag Orlović.
Sredstva su odobrena u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga ''Specijalističko usavršavanje doktora medicine'' koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa ''Učinkoviti ljudski potencijali'' za razdoblje 2014.- 2020. godine.
27. ožujka 2018. godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava čiji su potpisnici Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije, Ministarstvo zdravstva kao Posredničko tijelo razine 1 te Hrvatski zavod za zapošljavanje kao posredničko tijelo razine 2.

Povodom programa educiranja predškolske djece o djelatnostima hitne službe, generacija predškolaca dječjeg vratića Bubamara, posjetila je Hitnu službu u Benkovcu. Koliko su i jesu li djeca uživala, što ih je najviše zanimalo te je li strah od doktora konačno nestao, doznali smo u razgovoru s Grozdanom Babić.

- Djeca su prije svega bila oduševljenja, jer im je ovo bio prvi doticaj s hitnom službom te upoznavanjem doktora i medicinskih sestara, a da djeca nisu bolesna. Time su djeca bila opuštena i jako zainteresirana za gledanje i istraživanje opreme s kojom doktori rade na terenu. Nakon što smo upalili plavo svjetlo(rotirku) na vozilu hitne, djeca su bila malo preplašena, ali su se ubrzo opustila, te im je postalo toliko zanimljivo da su jedni druge učili čemu što služi, onako ponosni jer su oni naučili nešto novo, – rekla nam je Grozdana Babić

Uzimajući u obzir sigurnost i zaštitu djece važno ih je kvalitetno educirati i pripremiti kako bi mogli učinkovito reagirati u situacijama koje zahtijevaju pružanje prve pomoći njima samima, drugoj djeci ili odraslima.